Home
U Baški se otvara prvi hotel, Zvonimir, vlasnik je Ante Tudor.
Na plaži, jednoj od najvećih
i najljepših na hrvatskom
dijelu Jadrana, sagrađena
je kupališna zgrada s 18
kabina. Bio je to početak
organiziranoga turističkog djelovanja u Baški. Otvaraju se hoteli, vile, pansioni, kavane – vila Ivka, vlasnika Mateja P. Dorčića, vila Seršić, vlasnika Petra Seršića Ivice.
U Bašku stižu prvi češki gosti – te je godine zabilježeno
osamnaest kupališnih gostiju
Bašku posjećuje Emil Geistlich, direktor tiskare Narodne politike u Pragu, koji se na inicijativu Ante Tudora aktivno uključuje u rad Društva za poljepšanje mjesta i mjestne čistoće.
Osniva se kupališna zadruga – Hrvatsko-češko morsko i klimatično kupalište Baška, a njezin je predsjednik Frane Katarinić.
Otvara se hotel Praha, vlasnika Jurja Matejčića.
1 - 3
<
>
1906.
1908.
1909.
1910.
U Bašku dolazi dr. Zdenka Čermakova i ostaje tu kao liječnica za vrijeme turističke sezone.
Emil Geistlich podiže montažni paviljon Zablaće.
Petar Grandić otvara vilu Mariju (poslije hotel Grandić), a Mihovil Dorčić vilu Ružu.
Petar Grandić otvara vilu Mariju (poslije hotel Grandić), a Mihovil Dorčić vilu Ružu.
4 - 4
<
>
1911.
Emil Geistlich otvara najveći hotel smješten na samoj plaži, hotel Baška sa 33 sobe i 80 kreveta. Tiska i prvu promotivnu brošuru Z pokoje ravnou do more – Iz sobe ravno u more.
Otvara se pansion Dalibor, vlasnika Josefa Rulfa iz Češke, kapelnika bašćanske glazbe.
Izgrađena je još jedna kupališna zgrada s 40 kabina. Sagrađeno je i žensko kupalište.
Bašku posjećuje 700 gostiju.
Razvoj turizma
Društveni život
Osnivanje Društva
Razvoj Društva
Početak razvoja turizma
Početak razvoja turizma u Baški vezan je uz početak 20. stoljeća, točnije uz 1904. godinu kada je Baška, s pripadajućim mjestima – Draga Bašćanska, Jurandvor i Batomalj – imala oko četiri tisuće stanovnika.
U to vrijeme bila je izrazito pomorsko, trgovačko, ribarsko, obrtničko i poljoprivredno mjesto, poznata po izvrsnim vinima i rajčicama te devedesetak jedrenjaka koji su bili u vlasništvu tridesetak bašćanskih brodovlasnika. Stanovnici su se bavili ribarenjem, poljoprivredom i trgovinom vina, drva, ulja, opeka; turizam nije bio razvijen.
Bogati drušveni život
Zahvaljujući župniku Petru Dorčiću koji je 1874. osnovao Narodnu čitaonicu, Baška je imala razvijen i bogat društveni i kulturni život. Preko hrvatskih novina, knjiga i časopisa do kojih se moglo doći u Čitaonici, mještani su razvijali svoj narodni, kulturni i politički duh. U prostorijama Čitaonice održale su se i prve kulturne priredbe u Baški, u kojima su sudjelovali mještani i školska djeca. Njezini počasni članovi bili su dr. Dinko Vitezić, dr. Juraj Strossmayer, biskup đakovački, dr. Juraj Dobrila, biskup tršćansko-porečki, Antun Karabajić, urednik Naše sloge u Trstu i drugi uglednici. Baška je u to vrijeme imala mušku i žensku pučku školu.
Osnivanje Društva
Zamisao o Baški kao turističkom odredištu osmislili su sami Bašćani koji su na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće živjeli u Puli, Trstu, Zadru, Sušaku i Rijeci. Bili su to imućniji trgovci, gostioničari, pomorci iz obitelji Barbalić, Bonefačić, Hero, Magaši, Lovrić, Seršić i dr.
S idejom o osnivanju kupališnog društva krenulo se po uzoru na Društvo za poljepšavanje mjesta u Gradu Krku osnovano 1897. godine. Početna se ideja snagom volje i entuzijazma ostvarila kada je Carsko-kraljevsko namjesništvo 11. srpnja 1904. i službeno odobrilo osnivanje Društva za poljepšavanje mjesta i mjestne čistoće (osnovano u Baški 27. lipnja te godine).
Razvoj Društva
Svrha je Društva bila urediti i poljepšati samo mjesto i okolicu kako bi se privuklo izletnike i goste do kupališta. Prvi predsjednik Društva bio je Jure Barbalić, potpredsjednik Nikola Dujmović, tajnik Franjo Zec, blagajnik Niko Maračić, učitelj, te odbornici Petar Krstinić, Frane Pajalić i Ante Tudor.
Nedvojbeno je da su prvi pokretači bašćanskog turizma osmišljenim radom, zajedništvom i zanosom sudbinski utjecali na daljnji razvoj mjesta.
Slijede godine izgradnje prvih hotela, pansiona, apartmana i gostionica te daljnji uzlet turističke Baške sve do današnjih dana.